Kako održavati cjelogodišnje gume nakon završetka zimske sezone?

Cjelogodišnje gume (M+S gume) dugi niz godina nisu bile veoma popularne na tržištu. Utjecaj na to imalo je nekoliko stvari: hladne zime s velikom količinom snijega, te slabo razvijena ponuda od strane proizvođača guma. Mnoge cjelogodišnje gume su proizvedene na temelju starijih tehnologija, npr. kockastog gaznog sloja. U nekim slučajevima tako je i danas.

Međutim, sve se mijenja. Cjelogodišnje gume i dalje čine značajan dio prodaje guma na tržištu.

Zašto vozači kupuju cjelogodišnje gume?

• Prije svega s obzirom na blaže zime s manjom količinom snijega. Cjelogodišnje gume su odlično rješenje za stanovnike toplijih krajeva i osobe, koje se uglavnom voze gradom.
• Cjelogodišnje gume su danas modernije i samim time mnogo sigurnije. Većina modela sadrži asimetrični i usmjereni gazni sloj. Koriste se kvalitetnije smjese guma.
• Cjelogodišnje gume se danas mogu pronaći u ponudi mnogih poznatih proizvođača po vrlo atraktivnim cijenama.
• I, što je najvažnije većini vozača – kupnja cjelogodišnjih guma nudi konkretnu uštedu. Kupuje se jedan komplet umjesto dvaju, a gume ne treba mijenjati niti skladištiti, čime se može dodatno uštedjeti oko 500 kn godišnje.

Čak i najjeftinije cjelogodišnje gume su znatno bolje rješenje od vožnje na starim sezonskim gumama, kupnje polovnih ili protektiranih guma. Da ne spominjemo vožnju na ljetnim gumama zimi, ili obrnuto.

Spomenuli smo visoku uštedu koja se odnosi na servisiranje cjelogodišnjih guma, u odnosu na sezonske. Ona nije toliko visoka, jer cjelogodišnje gume također treba servisirati u vulkanizacijskom servisu. O tome će biti riječi nešto kasnije.

Cjelogodišnja guma – koje su njene karakteristike?

Cjelogodišnja guma je najčešće zimska guma, korištena za vožnju ljeti. Prije nekoliko mjeseci na tržištu se javio obrnuti slučaj – ljetna guma, korištena za vožnju zimi.

Cjelogodišnje gume na bočnim stranama imaju oznake M+S i 3PMSF.

Po čemu se cjelogodišnja guma razlikuje od sezonskih?Prije svega sastavom smjese, koja ima odlučujući utjecaj na performanse gume. Gumena smjesa za proizvodnju cjelogodišnjih guma mora osigurati da gume u odgovarajućoj mjeri budu mekane zimi i tvrde ljeti. Cjelogodišnje gume su nešto tvrđe od zimskih gume.

U sastav gumene smjese za proizvodnju cjelogodišnjih guma ulaze:

• Kaučuk – prirodni, sintetički i od butadiena;
• Mineralno i biljno ulje;
• Čađa;
• Cinkov oksid;
• Silicijska prašina;
• Katalizatori i drugi kemijski dodaci.

Druga stvar koja razlikuje cjelogodišnje gume od sezonskih (ljetnih i zimskih) je oblik gaznog sloja. Kod ljetnih guma gazni sloj se karakterizira većim brojem blokova s blagim rubovima te brojnim kanalima, čija je zadaća uklanjanje vode. Kod zimskih guma koriste se brojni rezovi, kao i kanali, čija je zadaća uklanjanje snijega i blata. Također se primjenjuje lamela, koja ima zadaću povećanje prianjanja na snijegu i mokroj podlozi.

Gazni sloj cjelogodišnje gume je rezultat gaznog sloja ljetne i zimske gume. Ne postoji jedinstvena formula za „cjelogodišnji“ gazni sloj. U nekim modelima cjelogodišnjih guma koristi se „blaži“ zimski uzorak. Kod drugih se kombiniraju elementi gaznog sloja ljetnih i zimskih, u omjerima pola-pola.

U modernim cjelogodišnjim gumama koriste se također dodatna rješenja, kao što su usmjereni i asimetrični gazni sloj.

Cjelogodišnje gume također imaju svoje mane.

• Troše se nešto brže od standardnih sezonskih guma.
• Ne jamče tako dobre performanse za vožnju ljeti i zimi kao njihovi sezonski ekvivalenti.
• Neki ekonomski modeli mogu biti vrlo bučni.
• Nisu prikladne za automobile sa snažnim motorima i ne odgovaraju vozačima koji prakticiraju dinamičnu vožnju. Ne testiraju se na terenima na kojima vladaju teški zimski uvjeti.

Cjelogodišnje gume – kako ih održavati?

Cjelogodišnje gume zahtijevaju odgovarajuće servisiranje, koje je najbolje izvoditi tijekom zimske sezone.

• Gume je potrebno skinuti i pregledati, kako bi se provjerilo da na njima nisu nastala nikakva slabo uočljiva unutarnja oštećenja. Mnoga od njih mogu biti vrlo opasna za sigurnost u vožnji.

Gume mogu imati: pohabane bočne strane (npr. od nogostupa), pukotine nastale udarcem o veliki, oštri predmet, razne deformacije (npr. zbog preopterećenja, ili vožnje s niskim tlakom u gumama), posjekotine na bočnim stranama (zbog udarca o oštri predmet pri velikoj brzini), oštećene žice za gume i mjehuriće (snažnim nalijetanjem na veliku rupu ili rubnik).

• Kod jeftinijih guma, manje poznatih proizvođača, tijekom zime se mogu javiti oštećenja koja mogu nastati kao rezultat grešaka u samoj proizvodnji ili zbog lošeg odabira gumene smjese. Ove gume su pogodne samo za zamjenu novima. Slična oštećenja se također mogu pojaviti i kod guma poznatijih proizvođača, a rezultat toga može biti loše skladištenje guma, njihova neprikladna upotreba ili velika starost gume.
  • Kod guma je potrebno provjeriti visinu gaznog sloja pomoću ručnog ili električnog mjerača.
  • Vulkanizer mora provjeriti ravnomjernost istrošenosti gaznog sloja, te nazubljenost guma na stražnjoj osovini. Neravnomjerno trošenje gaznog sloja se najčešće događa kada je geometrija ovjesa loše postavljena. Potrebno ju je čim prije postaviti. U slučaju vozila s jednostavnim ovjesom, regulacija ovisi o odgovarajućem, vrlo preciznom postavljanju matice na poprečnoj sponi upravljača, prema tvorničkim podacima proizvođača automobila.
  • Kotač je potrebno balansirati, odnosno ravnomjerno rasporediti masu oko osovine kotača. Tijekom zimske sezone vrlo često se događa da se utezi montirani na felgama otkinu prilikom udara gume o kolnik ili nalijetanjem na rupu.

  Neuravnoteženi kotači mogu izazvati vibracije tijekom vožnje, koje su vrlo izražene na volanu automobila, a mogu se osjetiti i na karoseriji. Neuravnoteženi stražnji kotači mogu izazvati probleme prilikom skretanja u zavojima. Uzrok tih problema je nedostatak statičkog (gore – dolje) i/ili dinamičko balansiranja

  Vožnja s gumama koje nisu balansirane izaziva karakterističan šum, povećava duljinu kočionog puta, smanjuje prianjanje i ubrzava trošenje samih guma, dijelova upravljačkog sustava (prije svega poprečne spone upravljača), amortizera i ležajeva kotača.

  • Vulkanizer također mora provjeriti da felge (čelične ili aluminijske) nisu iskrivljene. Tijekom zime, pogotovo u slučaju aluminijskih felgi, dovoljno je neoprezno nalijetanje na rupu ili udarac bočnom stranom kotača o rubnik ili neki drugi tvrđi element.

  Iskrivljene felge također uzrokuju vidljive vibracije te mogu uzrokovati ubrzano trošenje dijelova ovjesa i upravljačkog sustava, kao i smanjenu udobnost u vožnji.

  • Na gumama je potrebno montirati nove ventile. Novi standardni ventil košta do 10-ak kn, zajedno s montažom.

  Ventile treba mijenjati jer su podložni starenju. Osim toga oni mogu biti uzrok gubitka tlaka u gumi.

  • Gume treba mijenjati u skladu s preporukama proizvođača vozila, koje se nalaze u priručniku za vozilo. Tzv. Rotacija gumakao cilj ima ravnomjerno trošenje gaznog sloja guma. Gume prednje osovine su uvijek izložene većim opterećenjima tijekom ubrzavanja, kočenja i početne faze skretanja. To uzrokuje još brže trošenje gaznog sloja.

  Zahvaljujući rotaciji troši se i gazni sloj rezervne gume (ako se koristi na automobilu).

  Prilikom premještanja guma potrebno je uzeti u obzir imaju li montirane gume simetrični, ili usmjereni asimetrični gazni sloj (oznake INSIDE, OUTSIDE i ROTATION na bočnoj strani gume.) U ovom drugom slučaju gume mogu zamijeniti mjesta – s prednje osovine na stražnju.

  Rotaciju guma je potrebno vršiti jednom godišnje.

  • Jednom godišnje potrebno je podesiti geometriju kotača. Geometrija kotača može biti poremećena, pogotovo zimi, kada je veća mogućnost da vozilo naleti na mnoge slabo uočljive rupe, prekrivene snijegom, ledom ili vodom.

  Pravilno podešena geometrija smanjuje otpor kotrljanja i sprečava nepravilno trošenje gaznog sloja, što ubrzava njihovo trošenje.

  Geometriju također treba podesiti nakon svake ingerencije mehaničara u sustav ovjesa, ili upravljački sustava.

  • Tijekom servisa gume je potrebno oprati, a na njihove bočne strane nanijeti pjenu ili neko drugo sredstvo za održavanje guma, koji im daje elegantnu crnu boju. Sredstva održavaju gume i produžuju im vijek trajanja.

  Sredstva nije dopušteno nanositi na gazni sloj gume.

  Koliko košta servisiranje cjelogodišnjih guma?

  Bacimo brzi pogled na prosječne cijene u vulkanizacijskim servisima u Hrvatskoj:

  • Balansiranje kotača – 20 kn/kotač;
  • Montaža novih ventila – 10 kn/kotač za obične, do 20kn/kotač za dekorativne;
  • Ravnanje felgi – 60 – 100 kn za čeličnu felgu, od 120 kn za aluminijsku felgu;
  • Rotacija kotača – 20 kn/kotač;
  • Postavljanje geometrije – od 100 do 200 kn.

  Zahvaljujući Motointegrator platformi u samo nekoliko trenutaka možete ugovoriti posjet u odabranom vulkanizacijskom servisu u vašoj okolici, bez čekanja na izvršavanje usluge.

  Održavanje cjelogodišnjih guma znatno povećava sigurnost u vožnji i produžuje vijek trajanja guma.
  
  Ako tražite cjelogodišnje gume - provjerite modele u ponudi Inter Cars-a.

  Pronađi vulkanizera na Motointegrator platformi i ugovori posjet još danas!