Gume

Sve o ljetnim i zimskim gumama: razlike, kada ih mijenjati, dubina gaznog sloja… (sve na jednom mjestu)

Kolika je zakonska dubina gaznog sloja gume i kako prepoznati istrošenu gumu? Kako iščitati starost (DOT) gume i što znače oznake na gumama. Predstavljamo vam kratak pregled o gumama s informacijama koje bi svaki vozač trebao znati!

U ovom članku pronaći ćete sve o automobilskim gumama:

  1. Što je dodirna površina gume s asfaltom? Zašto su gume važne?
  2. Kolika je minimalna dubina gaznog sloja? Kako prepoznati istrošenost guma?
  3. Kako se očitava DOT oznaka na gumama? Datum proizvodnje automobilskih guma?
  4. Koliko stara može biti guma za osobni automobil? Kada ih zamijeniti? Starost i radni vijek guma.
  5. Kako mogu pohraniti gume? Okomito ili vodoravno držati gume? Pod kojim uvjetima treba čuvati automobilske gume?
  6. Kako pročitati oznake na gumama? Veličina, širina, visina, gazni sloj, promjer, nosivost, indeks najveće brzine...
  7. Kako odabrati gume za svoj automobil? Što tražiti? Tip, veličina, indeks...
  8. Kako mogu razlikovati ljetnu, zimsku i cjelogodišnju gumu? Razlika i dizajn profila
  9. Isplati li se ljetne gume zamijeniti zimskima? Zašto ljeti ne koristiti zimske gume?
  10. Kada koristiti cjelogodišnje gume?
  11. Kada zamijeniti gume? Kada prijeći na zimske gume? Kada zamijeniti ljetne gume?
  12. Koji je tlak u gumama ispravan?
  13. Koliko često provjeravati tlak u gumama? Gdje i kada provjeriti tlak u gumama?
  14. Što učiniti prilikom zamjene guma - balansiranje kotača, zamjena ventila, poliranje rubova.

Kolika je dodirna površina gume s asfaltom? Zašto su gume važne?

Za većinu osobnih automobila ukupna površina kontakta guma-cesta može se usporediti s površinom lista papira A4.Upravo "list A4" određuje našu sigurnost, kao i sigurnost putnika u vozilu te ostalih sudionika u prometu. Saznajte stoga više korisnih informacija o gumama.

Automobili se, poput vozača, mogu međusobno veoma razlikovati. Neki automobili imaju iznimno snažne motore za brže prevladavanje veće kilometraže na autocestama, dok druge pak čine mala vozila za gradski promet. Najnoviji automobili često su opremljeni naprednom elektronikom koja pomaže stabilnosti, a stariji su ograničeni na prisutnost ABS-a i jednostavnom kontrolom proklizavanja. A vozači? Katkad postoje oni koji mogu upravljati automobilom u ekstremnim uvjetima. No najčešće smo u prosjeku samo pouzdani vozači. No, neki vozači svoj kontakt s automobilom ograničavaju na neophodni minimalni prijevoz od A do B. Svaka od navedenih situacija ima jednu zajedničku stvar - odnosno svode se na točku gdje gume dodiruju asfalt. Veličina te površine je spomenuti "list A4 papira".

Kolika je minimalna dubina gaznog sloja? Kako prepoznati istrošenost guma?

Zakon kaže da je minimalna dubina gaznog sloja 1,6 mm. Upravo tu dubinu označavaju TWI oznake smještene u utorima guma. Ako automobil vozimo na gumama s istrošenim gaznim slojem, riskiramo nesreću, novčanu kaznu ili zadržavanje potvrde o registraciji.

Većina proizvođača guma preporučuje da ih zamijenite na dubini od 3 mm - prvenstveno zbog povećanih poteškoća s uklanjanjem vode. To znači da postoji rizik od nesigurnog akvaplaninga. Za usporedbu, debljina novog gaznog sloja iznosi oko 8 mm.

Trošenje guma ne ovisi samo o dubini profila. Ako je guma ostarila do te mjere da gazni sloj pukne, ona se mora zamijeniti. Gazni sloj gume treba biti ravnomjerno istrošen. Sve vrste mjehurića ili uočljivih neravnina onemogućuju ispravnu upotrebu gume i time smanjuju performasne. Nazubljenost (tj. neravni rubovi bloka) rezultirat će zvučnim šumom i smanjenjem prianjanja. S druge strane, nesimetrično trošenje (npr. poderani unutarnji dio gaznoga sloja) također može biti razog da razmislite o zamjeni gume, jer ono utječe na smanjenje performasni gume,  a istodobno je potrebno usredotočiti se na provjeru uzroka, stanja ovjesa i geometrije šasije. Starost guma ili način njihovog skladištenja također može imate značajan utjecaj.

Stanje i starost gume možete povjeriti na našoj Motointegrator platformi - dogovorite posjet servisu na Motointegrator.com.

Kako se očitava DOT oznaka? Datum proizvodnje automobilskih guma

Svaka guma ima svoj datum proizvodnje – odnosno DOT simbol i četiri broja koji označavaju tjedan (prve dvije znamenke) i godinu proizvodnje (posljednje dvije znamenke) gume. Stručnjaci i proizvođači vjeruju da se guma koja nikada nije stavljena na naplatak, pravilno uskladištena do navršenih 3 godine starosti i dalje smatra potpuno novom gumom. Gume se na vozilima mogu koristiti do 10 godina starosti ako su poštovani svi preporučani uvjeti za njihovo skladištenje.

Kako pročitati starost gume? To je jednostavno. Sa strane biste trebali pronaći DOT oznaku i 4 broja pored nje (najčešće u krugu). Prvi par brojeva predstavlja tjedan, a drugi par brojeva predstavlja godinu proizvodnje gume. Dakle, 4220 će značiti proizvodnju u 42. tjednu 2020. godine.

Koliko godina može imati guma za osobni automobil? Kada ju zamijeniti? Starost i vijek trajanja guma

  • Do 3 godine od datuma proizvodnje, guma se prema zakonu i dalje može prodavati kao nova.
  • Uz pravilno skladištenje i održavanje guma se može koristiti do 5 godina.
  • Guma se može koristiti i do 10 godina, no nakon ove dobi je sigurnije zamijeniti gumu.
  • Hrvatski zakon ne predviđa maksimalnu starost gume.

Proizvođači vjeruju - a zakon također predviđa da se guma do 3 godine starosti i dalje može slobodno distribuirati i prodavati kao nova. Iako nema sumnje da svaki vozač radije kupuje gume što je moguće “mlađu“. To će biti primjetno nakon nekoliko godina korištenja, kada će se guma smatrati “starom“ za sljedeću sezonu...

5 godina - ovo je prva dobna granica za gumu. Proizvođači guma jamče, da gume, ako se pravilno koriste, čuvaju i održavaju, zadržavaju svoje pune parametre i izvorna svojstva tijekom 5 godina. Ako nakon tog perioda odlučite nastaviti koristiti gume, profesionalna vulkanizerska radionica trebala bi provjeriti njihovo stanje najmanje jednom godišnje.

10 godina - nakon prekoračenja ove dobi guma se smatra starom. Iako se gazni sloj i dalje osjeća dubokim, sigurnije je ove gume zamijeniti novima. Hrvatski zakon ne predviđa dobnu granicu za gume.

Kako skladištiti gume? Treba li ih slagati okomito ili vodoravno? Pod kojim uvjetima treba čuvati automobilske gume?

Prilikom skladištenja gume treba čuvati okomito, bez ikakvog tereta postavljenog na njih. Ako su to cjeloviti kotači s felgama, potrebno je ispuhati oko polovice zraka i slagati gume vodoravno kako teret felge ne bi uzrokovao deformaciju gume. Gume ne smiju biti izložene suncu ili kiši. Trebali bi ih držati u prostoriji bez vlage, s konstantnom temperaturom.

Vozači najčešće mijenjaju gume za zimu i ljeto. Način čuvanja neiskorištenog kompleta ima ključni utjecaj na stanje gume. Prije svega, riječ je o vremenskim uvjetima.

  • Sunce - gume ne smiju biti izložene sunčevoj svjetlosti, također kroz staklo.
  • Vlaga - guma ne voli pretjeranu vlagu, pa je treba čuvati u prozračna ili klimatiziranoj prostoriji. Mokre gume ne treba odmah stavljati u presvlake.
  • Temperatura - najbolja je sobna temperatura, ali što je još važnije, trebala bi biti stalna i bez naglih promjena. Definitivno ne bi smjela biti negativna.

Gume bi se trebale prilikom skladištenja slagati okomito bez ikakvog opterećenja na njima. Ne preporučuje se pohranjivanje guma u ležećem položaju na hrpi jedna na drugu - to negativno utječe na njihovu konstrukciju. Isplati se nabaviti poseban stalak ili vješalicu. Ako su gume uskladištene s naplatcima kao kompletan set kotača, otpustite tlak na približno 1 bar.

Kako čitati oznake na gumama? Veličina, širina, visina, profil, promjer, inči, nosivost, opterećenje, indeks najveće brzine...

Uz naziv proizvođača i model gaznog sloja, gume imaju brojne oznake za veličinu, indeks opterećenja, maksimalnu brzinu, kao i DOT te mnoge druge. One se mogu činiti kao neki šifrirani zapis, no u praksi ga je vrlo lako iščitati.

  • 205/55 R16 - ovaj niz znakova određuje veličinu gume:
    • širina - 205 mm,
    • profil, tj. visina bočne stijenke - 55 posto širine,
    • R - ovo slovo prema promjeru znači da je riječ o radijalnoj gumi, promjera 16 inča.
    • 91V, 94Witd. - pojavljuje se odmah nakon veličine gume, to je indeks opterećenja i indeks brzine. Međusobno su u korelaciji i znače da automobil može ići maksimalnom brzinom od npr. 210 km/h s nosivošću od 615 kg po kotaču. Međutim, ovo nije maksimalno opterećenje! Pored se nalazi tablica.
    • Najveće opterećenjeu kilogramima – ovaj zapis naveden je manjim slovima, a označava maksimalno dopušteno opterećenje gume.
    • ZR, VR - ponekad je označen promjer sa znakom npr. ZR17 ili VR18. Slova Z i V označavaju maksimalnu brzinu za maksimalno opterećenje MaxLoad. R17 znate iz gornjih točaka.
    • MAX ili Max Pressure ili Max Inflation - to je maksimalni tlak zraka u gumi.
    • DOT 0718 - proizvodnja guma u 7. tjednu 2018.
    • Alpski simbol/planinska ikona snježne pahuljice/planinska pahuljica s tri vrha/kratica 3PMSF - jedini službeni pokazatelj da se radi o zimskoj gumi (potrebno u mnogim europskim zemljama).
    • M + S - znači da je riječ o gumi pogodnoj za upotrebu u blatu ili snijeg. 




    Kako odabrati gume za automobil? Na što obratiti pažnju? Veličina, indeks...

    Prije svega provjerite koju veličinu (širina, profil, promjer) odobrava proizvođač automobila. Zatim trebate indeks nosivosti i indeks brzine prilagoditi parametrima svog automobila. 

    Postoje i mnoge dodatne značajke. Neki modeli guma imaju dodatno, neobavezno odobrenje izdano od određenog proizvođača automobila, tj. homologaciju za određenog proizvođača. Tu su i XL gume s ojačanim ramenima, te gume prilagođene SUV ili 4x4 vozilima. Neke gume imaju i posebni gumeni rub za zaštitu naplatka koji se označava znakom FR ili na njemačkom jeziku "Felgengrippe".

    Svakako se isplati provjeriti podatke na naljepnicama u skladu s europskim standardom, koji sadrže podatke o performansama guma na suhim, mokrim ili snježnim površinama, kao i o razini buke.

    Za odabir guma za svoje osobno vozilo koristite našu Click & Repair opciju s mogunošću besplatne dostave do vašeg najbližeg servisa ili poslovnice. 

    Razlike i dizajn gaznog sloja

    Ljetni, zimski i cjelogodišnji gazni sloj imaju svoje prepoznatljive značajke - i vizualne i tehnološke. Najlakši način da ih razlikujemo je prisutnost lamela i raspored blokova gaznoga sloja. Međutim, cjelogodišnje gume imaju nekoliko rješenja u jednom.

    Ljetna guma karakteriziraju je blokovi s relativno velikom i glatkom površinom. Što je guma ima više sportskih karakteristika, veća je površina krajnjih bočnih blokova i manji su razmaci za bolje bočno prianjanje. Ljetni gazni sloj trebao bi učinkovito uklanjati vodu, tako da može imati širok i dubok žlijeb (ili utore) po cijelom opsegu gume, plus uže kanale za preusmjeravanje vode u bočne strane.

    Zimska guma odmah će upasti u oči vještom vozaču. Karakteristična značajka su takozvane lamele, tj. mali, valoviti, duboki i prilično gusti rezovi u svakom bloku gaznog sloja. Njihov je zadatak utore gume ispuniti snijegom, zbog čega će se snijeg zalijepiti za površinu, i kao rezultat, povećati njeno prianjanje. Zimske gume često imaju karakterističan raspored V-blokova. Utori između blokova ravnomjerno su veliki za učinkovitu evakuaciju bljuzgavice.

    Cjelogodišnju gumu je najteže vizualno identificirati jer ima značajke koje povezuju obje gume. Ovisno o proizvođaču, može imati glatke ili gotovo glatke vanjske blokove za vuču na suhom asfaltu. Relativno široki žlijebovi odvode vodu i blato. Unutarnji blokovi su gusto posuti lamelama za vuču u snijegu.



    Isplati li se zamjena ljetnih guma zimskima? Zašto ljeti ne koristiti zimske gume?

    Ljetne i zimske gume također imaju drugačiji sastav smjese. Zimske gume imaju veći sadržaj gume i silicijevog dioksida, zahvaljujući čemu ostaju fleksibilne i na niskim temperaturama, što rezultira boljim prianjanjem. Međutim, pri višim temperaturama postaju premekane, što pogoršava preciznost upravljanja i produljuje kočenje.

    Ljetne gume moraju pružiti prianjanje čak i na vrućem asfaltu. Kao rezultat, zimi se guma opasno stvrdnjava, gubeći svojstva vuče. Uz to, ljetne gume često imaju tvrđu strukturu, prilagođenu višim temperaturama, a često i većim mogućim opterećenjima na toplim površinama.


    Kada staviti cjelogodišnje gume?

    Tehnološki napredak omogućio je odabir dizajna profila i sastava gumene smjese tako da gume tijekom cijele sezone ostaju uporabljive, i ljeti i zimi. Pa ipak, uporaba cjelogodišnjih guma u teškoj planinskoj zimskoj ili dinamičnoj ljetnoj vožnji možda nije najbolje rješenje - to je još uvijek stvar kompromisa.

    Koji je rizik vožnje na ljetnim gumama zimi?

    Povećanje puta kočenja teško je precizno definirati zbog teških i promjenjivih zimskih uvjeta!

    Pri brzini od 50 km/h, na malom sloju snijega, na zimskim gumama moguće je zaustaviti se na udaljenosti ispod 30 metara. Na ljetnoj gumi udaljenost zaustavljanja se počinje približavati 50 metara. Već pri brzini od 100 km/h ove se vrijednosti povećavaju do 100, odnosno znatno iznad 200 metara. Što je više snijega, leda, bljuzge i drugih zimskih uvjeta, to su mjerenja puta kočenja lošija s ljetnim gumama.

    U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna na zimskim dionicama javnih cestaod 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzevši vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. Međutim, ako putujete u Njemačku ili Češku, trebali biste obratiti pažnju na obvezu upotrebe zimskih guma - to može ovisiti o specifičnim uvjetima na cesti ili prognozi.

    Zanimljiva situacija odvija se u Švicarskoj. Zimske gume nisu obvezne po zakonu, iako se preporučuju. Međutim, ako se dogodi nesreća, a službe zaključe da vozilo nije opremljeno za zimske uvjete (npr. zimskim gumama), vozač može biti dodatno kažnjen.

    Kada zamijeniti gume? Kada prijeći na zimske gume? Kada zimske zamijeniti ljetnim gumama?

    Ljetne i zimske gume zamjenjuju se kada prosječna dnevna temperatura prelazi 7°C. Razdoblje promjene guma jasno je definirano, a to je 15. studenog za zimske, odnosno 15. travnja za ljetne gume. Granica od 7°C važnija je od kalendara. Obavezno obratite pažnju na mraz ujutro i navečer ako vozite u to doba.

    Koji je tlak u gumama ispravan?

    Ispravan tlak navodi proizvođač automobila u skladu s homologacijom i testiranjem njegovih performansi u vožnji. Tlak treba prilagoditi parametrima navedenim u priručniku i na naljepnici: veličina gume, opterećenje vozila, brzina vožnje, prednja ili stražnja osovina.

    Obično je odgovarajući tlak u gumama u rasponu od 2,0-2,7 bara, a univerzalni je 2,2 bara. S takvim tlakom možete jednostavno privremeno voziti dok se ne provjere točni podaci.Neodgovarajući tlak može rezultirati pretjeranim trošenjem gaznog sloja i nepravilnim ponašanjem automobila u kočenju ili zavoju, posebno tijekom iznenadnih manevara.

    Koliko često provjeravate tlak u gumama? Gdje i kada provjeriti tlak u gumama?

    Zlatno je pravilo provjeravati tlak u gumama jednom mjesečno. Možete se opremiti vlastitim manometrom ili pumpom s indikatorom ili koristiti kompresore na benzinskim crpkama. Također biste trebali imati na umu da količina zraka ovisi o njegovoj temperaturi.

    Pretpostavlja se da je svakih 10 ° C promjena od 0,1 bara. Pa ako su se nedavno gume pumpale u ledeno jutro, a onda se temperatura znatno povećala i vozimo velikom brzinom po vrućem asfaltu na autocesti - tlak zraka može biti znatno iznad preporučenog standarda. Stoga vrijedi redovito provjeravati razinu tlaka, u skladu s uvjetima korištenja automobila.

    Što učiniti prilikom zamjene guma – balansiranje kotača, zamjena ventila?

    Promjena guma nije sve. Povodom ove povremene aktivnosti, vrijedi obaviti nekoliko popratnih usluga servisiranja i održavanja. Ako zamjenjujete kompletne kotače, dobro je zatražiti balansiranje kotača prije svake upotrebe. Stručnjaci također preporučuju zamjenu ventila najmanje jednom godišnje.

    Međutim, ako zamijenite gume, a naplatci ostanu isti - šteta je ne zamijeniti ventile usput, za nekoliko dodatnih kuna. Nakon zamjene gume presudna je usluga balansiranja kotača. Ponekad se dogodi da zrak može izaći ne samo kroz ventil ili rupu u gumi, već i na kontaktu između gume i naplatka. U slučaju aluminijskog naplatka, uzrok može biti oksidacija aluminija, a pomoći će vam jednostavni polirani rub. Međutim, profesionalni vulkanizer će vam reći jesu li naplatci možda neprikladni za zamjenu ili potpunu reparaciju.

    Važan je i način postavljanja kotača. Mehaničar u profesionalnoj radionici će znati treba li i koju pastu koristiti i s kojim momentom sile (najčešće u rasponu od 90-120 Nm) za stezanje svih vijaka. Zapamtite - zatezanje vijaka pneumatskim pištoljem nije baš najbolja ideja. Dobra je praksa provjeriti nepropusnost vijaka nakon dana ili nakon nekoliko desetaka kilometara vožnje.

    Visokokvalitetne usluge vulkanizacije koje vrše stručni servisi možete pronaći i rezervirati na jednoj od Motointegratorlokacija ili putem Click & Repairopcije besplatne dostave i montaže guma.

    Povezani članci