1. Početna stranica
  2. Auto-moto članci
  3. Gume
  4. Zimske gume ljeti – zašto zimske gume već nakon jedne ljetne sezone možete baciti?
Gume

Zimske gume ljeti – zašto zimske gume već nakon jedne ljetne sezone možete baciti?

Zimske gume dizajnirane su na način da osiguraju najviši stupanj sigurnosti tijekom mjeseci u kojima prosječna temperature niža od 7⁰C. Gume tog tipa ne mogu se koristiti tijekom kasnog proljeća i ljeti. Koje su razlike između zimske i ljetne gume. Zašto vožnja na zimskim gumama tijekom toplih mjeseci nema ni najmanjeg smisla.

Motointegrator
05.04.2023.
Zimske gume ljeti – zašto zimske gume već nakon jedne ljetne sezone možete baciti?

Zimska guma podložna je vrlo brzom trošenju ako se koristi tijekom toplijih mjeseci. Zašto je to tako? Za početak ćemo navesti neke osnovne pretpostavke i razlike, koje će nam omogućiti odgovore na ova pitanja.


Što se očekuje od današnjih automobilskih guma?

  • Garanciju najboljeg prianjanja na svakoj površini (asfalt, pijesak, zemlja) bez obzira na to, je li riječ o suhoj ili mokroj podlozi;
  • Garanciju stabilnosti i upravljivosti automobila, u segmentu brzine i opterećenja, navedenog za određenu vrstu gume;
  • odgovarajući prijenos pogonske sile s motora na kotač, kao i što kraći put kočenja.

Ovo su najvažnije stvari.

No, postoje i one nešto manje važne, ali koje se jednako tako javljaju kod današnjih, sve zahtjevnijih kupaca. To su:

  • Trajnost gume;
  • Tihi rad gume za vrijeme vožnje pri velikoj brzini;
  • Nizak otpor kotrljanja, što ujedno znači i manju potrošnju goriva;
  • Pokazatelj također može biti izgled gume, no to se vrlo rijetko primjenjuje, prije svega na 4x4 gumama kod terenaca. Primjer mogu biti bijeli natpisi na bočnoj strani gume.

Bočni dijelovi gume izloženi su brojnim zahtjevnim situacijama i preprekama na cesti. Tijekom kasnog proljeća, ljeti ili u kasnu jesen guma mora jamčiti prianjanje na toploj ili vrućoj podlozi (npr. na užarenom ljetnom asfaltu), a pritom mora učinkovito uklanjati vodu. Tijekom kasne jeseni, zimi i u rano proljeće guma mora osigurati prianjanje na površini koja može biti prekrivena smrznutim ledom, snijegom ili bljuzgom.

Osim neophodnog uklanjanja vode, kanali gume također moraju uspješno uklanjati snijeg i bljuzgu.

Da bi se suprotstavili tim uvjetima, proizvedene su sezonske gume: ljetne i zimske, kao i alternativne cjelogodišnje gume.

Što povezuje sve tri vrste navedenih guma? Konstrukcija nosivosti, žičana konstrukcija i osnova gume.

Što razlikuje spomenute gume jednu od druge? Dvije stvari:

  • Sastav gumene mješavine kojom je prelivena konstrukcija gume;
  • Vrsta gaznog sloja gume.

Počnimo od gumene mješavine. Gume su proizvedene od prirodnog i sintetičkog kaučuka, brojnih aditiva, koji su poslovna tajna svakog proizvođača. Tu se prije svega ubrajaju ulje, čađ, antioksidansi, katalizatori i mnogi drugi. Svi sastojci, odabrani u odgovarajućim omjerima, miješaju se na odgovarajućoj temperaturi u rotorima, uređajima za miješanje.

U sastav mješavine, u kojoj je proizvedena zimska guma, ulazi veća količina prirodnog kaučuka (suprotno od ljetnih guma, u kojima prevladava sintetički kaučuk). Zahvaljujući većoj koncentraciji prirodnog kaučuka gazni sloj gume je elastičan (mekan). Također i pri jakom mrazu. Zahvaljujući tome, gazni sloj gume lakše se “prilijepi” za smrznutu površinu, pružajući potrebno prianjanje, upravljivost, prijenos okretnog momenta i skraćivanje puta kočenja.

Dok je mješavina od koje je proizvedena ljetna guma, mnogo tvrđa pri temperaturi ispod 7⁰C.

Prijeđimo sada na gazni sloj gume. Izgled gaznog sloja se znatno razlikuje kada su u pitanju ljetne i zimske gume. Zimska guma sadrži drukčiji raspored blokova gaznog sloja od ljetne gume. Osim toga, na njoj se nalaze blokovi s vrlo snažnim poprečnim lamelama, ili minijaturnim prorezima, koji jamče prianjanje na svježem neutabanom snijegu. Kod ljetne gume blokovi su veći i glatkiji, ponekad imaju obli izgled, dok oni na zimskoj mogu imati nešto “oštriji” izgled.

Zimska guma sadrži također duboke uzdužne i poprečne kanale. Oni su prilagođeni za uklanjanje vode, snijega i bljuzge koji nastaju ispod kotača, a uz to sprječavaju zadržavanje snijega na gumi, kada se auto vozi po snježnoj cesti.

Ljetna guma sadrži kanale koji su znatno plići i njihova zadaća je samo uklanjanje vode.

I još nekoliko rečenica o alternativnim cjelogodišnjim gumama koje još nazivamo i višesezonskima. Riječ je o zimskim gumama koje imaju ljetnu homologaciju. Jamče dobre uvjete za vožnju zimi i srednje za vožnju ljeti. Njihov gazni sloj je nešto između ljetnog i zimskog gaznog sloja. Njihov nedostatak je mnogo lošije prianjanje na suhom i mokrom asfaltu ljeti, u odnosu na tipične ljetne gume.

Sada već znamo, koje su osnovne razlike između ljetnih i zimskih guma. Određena većina vozača, koja sezonski mijenja gume, primjenjuje iste dimenzije ljetnih i zimskih guma. To je u redu, kada se to pokaže kao najbolje rješenje (neki, sasvim pogrešno koriste uže zimske gume). To je također dobro za našu usporedbu.

Nadalje, imamo dvije gume istih dimenzija. Zimsku i ljetnu. Zašto zimsku ne možemo koristiti čitavu godinu?

Zimske gume ljeti – zašto se ne isplati ova kombinacija?

S gumama je, u prvom redu, situacija kao i s cipelama. Zimi vrijedi pravilo da se mekani, gumeni potplat “lijepi” za hladnu, sklisku podlogu. Ljeti je pak bolja obuća ona koja ima tvrđi potplat.

Sastav mješavine za proizvodnju zimskih guma dovodi do toga da one budu elastičnije. Takva mješavina provjerava se kada se vozimo po hladnoj, tvrdoj i zamrznutoj podlozi. No, što se događa ljeti?

  • Mekani gazni sloj gubi kontakt s površinom prilikom ubrzavanja, kočenja, prilikom naglih manevara, ili u zavojima.

Posljedica toga je duži put kočenja, što naravno predstavlja brojne opasnosti, kao što je mogućnost pregaženja ili udaranja pješaka.

Jednako opasan je gubitak upravljivosti tijekom savladavanja zahtjevnijih zavoja na cesti. Poznat i kao “aquaplaning” (automobil se kreće nesigurno, kao da se kreće po skliskoj površini).

  • Mekani gazni sloj vrlo brzo se troši, što izaziva ubrzano trošenje guma.
  • Guma se vrlo loše ponaša na cesti za vrijeme kiše. Zašto? Iz razloga što ima problem s njezinim uklanjanjem.
  • Zimske gume ljeti znaju biti vrlo glasne.
  • Zimska guma generira veći otpor kotrljanja, što u određenom stupnju povećava potrošnju goriva.
  • Ljeti su zimske gume puno izloženije oštećenju.

Zaključak: zimske gume ljeti nisu sigurne, neudobne su, a njihova potrošnja stvara dodatni trošak za vaš džep. Jer pri intenzivnoj vožnji ljeti možete potpuno uništiti komplet novih zimskih guma, tako što ćete istrošiti njihov gazni sloj.

A kako to izgleda u slučaju cjelogodišnjih guma?Jesu li one uistinu prilagođene za vožnju ljeti? Sastav njihove mješavine nešto je drugačiji od zimskih guma, i nalik je spoju zimskih i ljetnih guma. Cjelogodišnja guma u određenoj mjeri jamči dobre uvjete za vožnju zimi, a u jednom djelu i za vožnju ljeti. No ljeti isto tako ima lošije parametre od ljetne gume. I ono što je važno, troši se nešto brže od ljetnih guma. A sada znamo i zašto. Zbog sastava mješavine, a pogotovo, zbog njenog “zimskog” sastojka od prirodnog kaučuka. Gazni sloj cjelogodišnje gume također predstavlja spoj zimske i ljetne gume, zato je u jednoj mjeri dobra za vožnju po snijegu i po kiši.

Mišljenja o primjeni cjelogodišnjih guma su podijeljena. Prema jednoj grupi stručnjaka cjelogodišnje gume nisu idealne niti za vožnju zimi, niti za vožnju ljeti. I zato ih se ne isplati koristiti. Prema drugoj pak grupi, takve su gume idealne za vožnju i zimi i ljeti.


Što trebamo imati na umu?

  • Zimske gume ne mogu se koristiti ljeti, jer narušavaju sigurnost u vožnji i brzo se troše, što dodatno utječe na nepotrebne troškove i brzo trošenje gaznog sloja (podsjećamo – to može biti samo jedna sezona intenzivne vožnje ljeti).
  • Najbolje rješenje je primjena dvaju kompleta sezonskih guma – ljetnih i zimskih. To ne moraju biti gume premium klase ukoliko želimo uštedjeti.
  • Ako naš automobil nije iz premium klase vozila, nema pretjerano velik motor, a mi se vozimo poštujući propise i želimo uštedjeti – isplati se kupiti komplet cjelogodišnjih guma. U ovom je slučaju riječ o dobroj alternativi.

Krajem jeseni, kada prosječna temperatura počne padati ispod 7⁰C, treba posjetititi vulkanizacijski servis i montirati zimske gume. U slučaju cjelogodišnjjih guma treba obaviti odgovarajuće balansiranje kotača.

A kada temperatura ponovno počne prelaziti 7⁰C i vrati se toplo proljeće, zimske gume treba uskladištiti u njihove vreće ili na stalke za gume.

Najbolje autoservise, specijalizirane za montažu guma kao i za kupnju istih, možete pronaći na Motointegrator.com

Motointegrator preporuke

Prikaži sve priručnike

Imate li problema s autom? Rezervirajte termin u najbližem autoservisu

Prikaži sve autoservise