Odabir idealnog automehaničara ili autoservisa ovisi o mnogo čimbenika, kao što su njihova brzina, kvaliteta, cijena, dostupnost i stručnost. Uz sve navedeno, uvijek se postavlja i vječno pitanje, treba li odabrati autoservis koji ima specijalizirane majstore ili pak odabrati susjeda, koji će „samo malo baciti pogled, jer ionako je sve u redu“. Kako bi odabrali pravo mjesto za popravak kvara ili održavanje automobila, potrebno je prije svega upoznati sve vrste majstora koje možemo pronaći u autoservisima.

Tko sve radi u autoservisu?

Autoservis ili servisni centar sastoji se od puno segmenata, koji na prvi pogled prosječnom korisniku izgledaju kao cjelina. Takav dojam klijent i treba imati, ali unutar servisa postoji dosta stroga podjela poslova i specijalnosti. U nastavku ćemo objasniti sve sastavne jedinice jednog autoservisa.



Servisni savjetnik

Na samom dolasku u servis, nalazi se servisni savjetnik, koji uz proceduru otvaranja radnih naloga, prikuplja informacije o vozilu, bilježi zapažanja klijenta, te ispituje o eventualnim promjenama koje je  vozač zamijetio tijekom vozilu. Na prvi pogled, silno ispitivanje i skupljanje informacije od strane servisnog savjetnika izgleda nepotrebno, no navedene informacije su ključne za postavljanje pravilne dijagnoze kvara vozila, te uvelike pomažu u planiranju radova na vozilu. Nakon otvaranja servisnog naloga i prikupljanja svih relevantnih informacija, servisni savjetnik preuzima vozila, te usmjerava vozilo specijalistu za određene sustave vozila, tj. automehaničaru, autoelektričaru, autolakireru, autolimaru ili vulkanizeru.


Opis posla servisnog savjetnika:

  • Otvaranje radnog naloga
  • Skupljanje informacija
  • Izrada ponuda i procjena troškova
  • Dogovaranje termina
  • Preuzimanje vozila
  • Organizacija posla u autoservisu
  • Naručivanje dijelova potrebnih za servis
  • Izrada i izdavanje račun
  • Izdavanje vozila

Automehaničar

Nakon što servisni savjetnik preuzme vozilo od klijenta, vozilo se usmjerava prema jednom od nekoliko različitih vrsta majstora koje možemo pronaći u autoservisu, jedan od tih majstora je i automehaničar.

Zadatak automehaničara je popravak svih mehaničkih sklopova na vozilu, počevši od mjenjača, motora, kočnica i naravno podvozja vozila. U obavljanju svakodnevnog posla automehaničar koristi klasični ručni ili pneumatski alat, mjerne instrumente, te dijagnostičku opremu.

Kao osnovno i najbitnije sredstvo za rad, automehaničar koristi dizalicu, koja služi za podizanje vozila na potrebnu visinu pogodnu za obavljanje pojedinih zahvata na vozilu.

Moment ključevi, koje koristi automehaničar, služe za pritezanje vijaka na propisani moment, što omogućava dugotrajan rad sklopova na vozilu. Dakako, tu su nezaobilazni i blokatori za postavu zupčastog remenja ili lanca motora, te alati za vraćanje kočionih čeljusti u nulti položaj, te mjerni instrumenti, dijagnostički uređaji, te još mnogi drugi alati koji se koriste u svakodnevnom poslu.


Opis posla automehaničara:

Autoelektričar

Navedeni popis opisa poslova automehaničara izgleda dosta opširno i sveobuhvatno, te neki vozači često postavljaju pitanje.

Što onda radi autoelektričar? U opisu posla autoelektričara je servisiranje električnih komponenti na vozilu, dijagnostika i popravak elektroničkih komponenti ukoliko je moguće, te zamjena neispravnih električnih komponenti. Autoelektričari također koriste dijagnostičke uređaje, kao i razne mjerne uređaje visoke osjetljivosti i točnosti, osciloskop te niz drugih elektroničkih uređaja i naprava.

Dijagnostički uređaj – osnovni alat za rad autoelektričara!

Dijagnostički uređaj je računalo s odgovarajućim softverom, koji je namijenjen za komuniciranje sa kontrolnim jedinicama vozila. Današnja vozila imaju desetke različitih kontrolnih jedinica koje kontroliraju sve segmente vozila. Kontrolne jedinice također komuniciraju međusobno, te na taj način kontroliraju kompletno vozilo. Ukoliko sustav sama ne uspije ukloniti grešku, pali odgovarajuću kontrolnu lampicu, kao upozorenje vozaču na pojavu nepravilnosti, te pamti grešku u obliku koda. Kod nekih većih kvarova, vozilo se također prebacuje u „Safe Mode“, odnosno način rada da se zaštiti motor od težih oštećenja ili samog uništenja.

Upisani kôd greške, dijagnostički uređaj očita, ali greška koju očita u 90% slučajeva je posljedica, a nije i sam uzrok kvara. Dakle znanje samog specijaliste je presudno u pronalaženju i otklanjanju samog uzroka greške. Zbog toga možda na prvi pogled isti simptomi koje pokazuje dijagnostički uređaj, rijetko kada imaju isti uzrok, pa iz istog razloga i otklanjanje kvara nije uvijek identično.


Opis posla autoelektričara:

Autolimar

Nakon automehaničara i autoelektričara, na red je došao i opis autolimara.

Zadaća autolimara je popravljanje, mijenjanje i prilagođavanje karoserijskih dijelova automobila. Karoserija vozila, tj. vanjština vozila je ono što ljudi zapravo vide, te samim time posao autolimara mora biti što bolji i precizniji.

Koje alate koriste autolimari?

Od strojeva, autolimari uz dizalice, povremeno koriste stolove za centriranje vozila. Ovaj uređaj koristi se isključivo kod težih deformacija karoserije, kada ju treba vratiti u početni položaj koji je definirao proizvođač vozila. S obzirom na današnje konstrukcije vozila s velikim zonama deformiranja u slučaju sudara, ovaj alat će postati neophodan, jer samo pozicioniranje „radara“, ukoliko vozilo nije u tvorničkim standardima, neće davati puni efekt, što znači da adaptivni tempomat, držanje trake, prepoznavanje prepreka i još mnogi uređaji komforne elektronike neće raditi ili će raditi pogrešno, što može imati pogubne posljedice po pitanju sigurnosti u prometu.

Uz stol za centriranje, koriste razne pneumatske alate za izvlačenje velikih ploha lima, razne ručne alate dizajnirane i prilagođene ravnanju zaobljenja i kutova na karoseriji vozila. Tu se također nalaze razni indukcijski grijači za zagrijavanje dijelova karoserije, aparati za punktiranje i još mnogo specifičnih alata potrebnih za popravak karoserije. 




Da li autolimari mijenjaju i vjetrobranska stakla?

Vjetrobranska stakla u većini slučajeva mijenjaju autolimari, koristeći pri tome alat namijenjen za zamjenu stakla. Na novim vozilima opremljenim raznim senzorima na staklima, podešavanje i kalibriranje nakon zamjene obavljaju autoelektričari.

Opis posla autolimara:

Autolakirer

Autolakireri su majstori koji na neki način dovršavaju posao autolimara, te zapravo jedni bez drugih ne mogu. Opis posla autolakirera obuhvaća pripremu i bojanje dijelova karoserije automobila. Posao autolakirera nije nimalo lak, a svaka pogreška je izrazito vidljiva.

Kojim alatom se koriste autolakireri?

Da bi vozilo nakon oštećenja karoserije bilo dovedeno u prvobitno stanje, ili da bi vlasnik uljepšao svoje vozilo, ili promijenio boju, prvenstveno je potrebna kvalitetna priprema. U tu svrhu koriste se razni kemijski preparati za matiranje boje, odnosno skidanje površinskog laka, a s njime i raznih nečistoća ili ostataka boje koji su se počeli odvajati od podloge. Zatim se nanose razna zaštitna sredstva koja će štititi podlogu od korozije, te ujedno biti vezivni dio za nanošenje podloge boje. Sva ta sredstva nanose se na površine vozila visoko kvalitetnim pištoljima na zrak, koji propuštaju čestice mikronske veličine.

Samo za sušenje manjih dijelova vozila, kao što su retrovizori i sl. koriste se infracrvene grijalice koje suše površinu. Za poravnavanja i dobivanja savršenih ravnina koriste se brusni papiri visoke finoće, tako da laiku izgledaju glatko kao običan papir za pisanje. Najprecizniji alat je vaga, koja služi za vaganje količina sastojaka potrebnih za dobivanje određene nijanse boje, odnosno poštivanje recepture za dobivanje potrebne nijanse boje na vozilu. Termo komora laički rečeno je velika pećnica za sušenje boje na vozilu, odnosno segmenata u postupku lakiranja, bez prisustva prašine. Kako bi se to postiglo, u komori se stalno izvlači zrak koji kruži kroz komoru uz stalno pročišćavanje preko niza filtera različite finoće.

Opis posla autolakirera:

Vulkanizeri

Na samom kraju, došli smo i do vulkanizera. Vulkanizeri se bave svim poslovima vezanim uz gume, koristeći uređaje za montažu, demontažu i balansiranje guma. U ovisnosti od promjera felge, koristi se i uređaj prilagođen takvom promjeru. Najčešće ih se sjetimo kod sezonskih promjena guma zima-ljeto i obrnuto, odnosno kada smo slučajno probušili gumu.

Opis posla vulkanizera:

Povezani članci